Kako stres i upala utiču na mozak i ponašanje vašeg djeteta

Kao roditelji, često razmišljamo o stresu kao o nečemu što pogađa odrasle – rokovi na poslu, finansijske brige ili životni pritisci. Ali šta ako vam kažem da je stres ogroman faktor u razvoju mozga vašeg djeteta, njegovom ponašanju, pa čak i riziku od neuroloških poremećaja?

U nedavnoj epizodi emisije „Rasplitanje mozga sa dr Džošom Medsenom“, Lucija Silver je podijelila dramatičnu priču svog sina – kako se njegova ličnost preko noći promijenila zbog stanja zvanog PANS/PANDAS, izazvanog autoimunim odgovorom u njegovom mozgu. Dok su infekcije poput streptokoka i izloženosti buđi igrale ulogu, stres i upala bili su skriveni krivci koji su sve pogoršali.

Stres je upala ili zapaljenje - evo zašto je to važno

Stres nije samo emocionalna reakcija – to je fiziološka reakcija. Kada tijelo doživi stres, on pokreće inflamatornu kaskadu koja može poremetiti funkciju mozga.

  • Preopterećenje kortizolom: Hronični stres povećava nivo kortizola, koji, kada se produžava, suzbija imuni sistem i podstiče upalu u mozgu.

  • Isključivanje frontalnog režnja: Frontalni režnjevi (odgovorni za pažnju, emocionalnu regulaciju i kontrolu impulsa) su jedno od prvih područja koja su pogođena stresom. To može dovesti do impulsivnosti, promena raspoloženja i teškoća u učenju.

  • Veza između crijeva i mozga: Stres povećava propustljivost crijeva (tj. „propustljiva crijeva“), omogućavajući toksinima i inflamatornim molekulima da uđu u krvotok i pogoršaju neurološke simptome.

Savršena oluja: stres + upala

Rijetko je jedna stvar ta koja pokreće neurološku disfunkciju – to je kombinacija stresora koji se vremenom akumuliraju.

  • Skrivene infekcije: Streptokokne infekcija, mikoplazma, virusne infekcije ili toksičnost plesni stvaraju inflamatorno opterećenje.

  • Osjetljivost na hranu: Prerađena hrana, gluten, mliječni proizvodi ili izlaganje glifosatu doprinose stresnom odgovoru organizma.

  • Toksini iz životne sredine: Pesticidi, teški metali i kućne hemikalije doprinose hroničnoj upali.

  • Školski i društveni stres: Pritisak za radom, nedostatak kretanja i senzorno preopterećenje mogu dovesti već ugrožen sistem do ivice.

Za Lusijinog sina, stres škole u kombinaciji sa osnovnim infekcijama doveo je do brze regresije ponašanja i kognitivnih sposobnosti. Jednog dana je bio dobro. Sledećeg se mučio sa pisanjem, nekontrolisano je tiktao i nije mogao da ostane na času.

Kako prekinuti ciklus: Podrška stresiranom i upaljenom mozgu

Ako vaše dijete pokazuje znake neurološkog poremećaja, emocionalne disregulacije ili iznenadne regresije, rješavanje stresa i upale može napraviti ogromnu razliku.

  • Uravnotežite šećer u krvi: Nestabilan šećer u krvi povećava hormone stresa i upalu. Osigurajte da vaše dijete jede proteine, zdrave masti i vlakna u svakom obroku.

  • Optimizujte san: Loš san povećava kortizol i pogoršava upalu mozga. Probajte magnezijum, melatonin ili naočare koje blokiraju plavu svetlost uveče.

  • Smanjite toksično opterećenje: Uklonite prerađenu hranu, vještačke boje i okidače upala poput glutena i mliječnih proizvoda.

  • Dajte prioritet kretanju: Kretanje gradi mozak! Podstičite puzanje, vježbe za ravnotežu i vestibularne vježbe kako biste podržali neurološku funkciju.

Stvorite okruženje sa niskim nivoom stresa: Usporite, uklonite nepotrebne zahtjeve i osigurajte da vaše dijete ima vremena za odmor da se reguliše.

Završne misli: Tijelo želi da se izliječi

„Ne borimo se protiv nečega što ne želi da se desi. Tijelo želi da se izliječi – samo treba da uklonimo stvari koje nam stoje na putu.“

Ako se vaše dijete muči, ne čekajte da to „prođe“. Pogledajte faktore stresa i upale sada i počnite da pravite promjene.

Previous
Previous

logopedske terapije i neuromotornog razvoja: holistički pristup

Next
Next

Uloga laserskog i očnog treninga u liječenju ADHD-a