4 najbolje vježbe za Parkinsonovu bolest
Parkinsonova bolest je hronični i progresivni neurološki poremećaj koji utiče na način na koji nervni sistem proizvodi i koristi dopamin, hemikaliju u mozgu. Ova bolest izaziva tremor mišića, ukočenost i probleme sa ravnotežom, teškoće pri hodanju i druge motoričke simptome. Parkinsonova bolest može na kraju izazvati teški invaliditet.
Međutim, mnogi ljudi sa Parkinsonovom bolešću mogu živjeti normalnim, aktivnim životom dugi niz godina uz odgovarajuće liječenje ili ljekove za Parkinsonovu bolest. Dok su se ljekovi pokazali korisnim za neke pacijente, drugima je bolje od programa vježbanja. Ove vježbe su namijenjene ljudima sa Parkinsonovom bolešću i prilagođene su potrebama pacijenata.
Ovaj članak ima za cilj da pruži informacije o tome koje su vježbe najbolje ako imate Parkinsonovu bolest (PB).
Simptomi Parkinsonove bolesti
Simptomi Parkinsonove bolesti mogu varirati od osobe do osobe, ali generalno počinju tremorom koji vremenom postaje sve češći. Težina ovog tremora zavisi od toga koliko dopamina vaš mozak prirodno proizvodi i koliko je ova bolest nanela štetu. Simptomi se mogu razvijati polako tokom vremena i mogu uključivati sledeće:
Usporeni pokreti (bradikinezija)
Problemi sa ravnotežom i hodanjem
Kruti udovi i zglobovi
Tremor ili epizode nevoljnog tresanja mišića
Problemi sa govorom ili gutanjem
Vježbanje među opcijama za liječenje Parkinsonove bolesti
Svako može imati koristi od redovnog vježbanja i savetuje se da se bavi fizičkom i mentalnom aktivnošću. Međutim, osobe sa Parkinsonovom bolešću trebalo bi da se uglavnom fokusiraju na to da ostanu aktivne. Vježbanje vam pomaže da održite sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka i štiti vaše moždane ćelije.
Ljekari ga često preporučuju kao holistički pristup ili tretman za Parkinsonovu bolest. Prema riječima naučnika, korisni efekti povezani sa vježbanjem povezani su sa dvije različite promjene u mozgu koje se dešavaju kada vježbate:
Razvoj i modifikacija kortikalnog strijatuma (područja mozga koje kontroliše voljne pokrete)
Oslobađanje dopamina (pozitivno utiče na to kako se krećete, osećate i percipirate bol)
Dodatne prednosti vježbanja u liječenju Parkinsonove bolesti uključuju:
Poboljšava snagu i ravnotežu
Pomaže kod depresije i anksioznosti
Poboljšava kvalitet sna
Poboljšava kvalitet života
Poboljšava opštu ravnotežu i koordinaciju
Vježbe za osobe sa Parkinsonovom bolešću
Ne postoji univerzalno rješenje kada je u pitanju pronalaženje idealne vrste vježbanja ili opcija liječenja Parkinsonove bolesti za ljude koji žive sa njom. Izbor bezbjednog, prijatnog i efikasnog režima vježbanja je ključan.
Američka akademija za neurologiju preporučuje da odrasli sa Parkinsonovom bolestom (PB) obavljaju najmanje 30 minuta dnevno ili više svake nedelje zdravih aktivnosti, kao što su hodanje ili baštovanstvo. Ako se osjećate dovoljno dobro da hodate, pokušajte to da radite najmanje četiri puta nedeljno. Alternativno, možete razmotriti pronalaženje drugog oblika kretanja koji održava vaš puls visokim (kao što je plivanje).
Pacijenti sa Parkinsonovom bolešću trebalo bi da pokušaju da uključe ove četiri vrste vježbanja u svoj život:
1. Vježbe ravnoteže
Održavanje ravnoteže je ključno za sprečavanje ili smanjenje rizika od pada. Stabilnost se može poboljšati vježbama za ravnotežu i mobilnost, pored redovnog treninga sa tegovima za jačanje mišića.
Jedan od glavnih ciljeva vježbi ravnoteže je sprečavanje padova. Idealne vježbe ravnoteže za vas odrediće fizioterapeut. Fizioterapeuti će vam pomoći da poboljšate ravnotežu vježbama koje jačaju vaše zglobove i poboljšavaju sposobnost vašeg tijela da se „samo uhvati“.
Neki primjeri uključuju:
Tai Chi
Ovo je kineska vježba koja uključuje spore pokrete i fokusira se na poboljšanje koordinacije između uma i tijela. Studija je pokazala da bavljenje Tai Čijem najmanje dva puta nedeljno poboljšava snagu i ravnotežu. Takođe je poznat po svojim blagodetima u ublažavanju stresa, što je važan dio upravljanja ovim stanjem.
Ples
Ovo je još jedan zabavan način da se pokrenete bez previše naprezanja. Prema istraživanjima, postoji veza između Parkinsonove bolesti i depresije. Zato je važno da se oni koji žive sa ovim stanjem bave aktivnostima koje pomažu u poboljšanju njihovog mentalnog blagostanja. Ples poboljšava ravnotežu i hod i zabavna je aktivnost koja će vam podići raspoloženje!
2. Aerobne aktivnosti izdržljivosti
Aerobne vježbe podrazumevaju kontinuirane, ritmičke pokrete koji vremenom povećavaju broj otkucaja srca. Ovo je dobro za zdravlje, kao što je pokazala studija koja povezuje aerobne vježbe sa poboljšanim hodom, ravnotežom i kretanjem kod ljudi koji žive sa Parkinsonovom bolešću.
Pokazalo se da aerobne aktivnosti izdržljivosti poboljšavaju nekoliko karakteristika motoričke funkcije i ukupne kondicije. Prema riječima ljekara, osobe sa Parkinsonovom bolešću mogu imati najviše koristi od aerobnih vježbi na umjerenom do intenzivnom nivou.
Prema jednoj studiji, vježbanje od 30 do 45 minuta, do tri puta nedeljno, „imalo je sličan efekat kao brojni konvencionalni ljekovi za Parkinsonovu bolest“ kod pacijenata sa blagim simptomima. Primeri aerobnih vježbi uključuju:
Kardiovaskularne vježbe poput hodanja, džogiranja ili čak trčanja
Vodena aerobika (plivanje)
Vožnja stacionarnog bicikla u teretani ili biciklizam
Veslanje
3. Vježbe fleksibilnosti ili istezanje
Vježbe istezanja i fleksibilnosti, koje pomažu u suzbijanju krutosti mišića povezane sa Parkinsonovom bolešću, trebalo bi da budu prvi korak u svakom režimu vježbanja, prema Fondaciji za Parkinsonovu bolest. Fleksibilnijim ljudima je obično lakše da obavljaju svakodnevne pokrete poput hodanja.
Istezanje je odlična aktivnost za razvoj fleksibilnosti, smanjenje bolova i smanjenje rizika od pada. Istezanje prije i poslije bilo koje fizičke aktivnosti je ključno za sprečavanje povreda.
Pored toga, održavanje opsega pokreta i držanja može se poboljšati istezanjem dva ili više dana u nedelji. Štaviše, može se poboljšati dužina mišića držanjem svakog istezanja 30 do 60 sekundi za glavne mišićne grupe. U stvari, vrste vježbi fleksibilnosti i istezanja uključuju jogu i vježbe na prostirci.
4. Trening otpora ili snage
Vježbe koje povećavaju mišićnu masu poznate su kao trening snage, a jačanje mišića olakšava obavljanje svakodnevnih zadataka.
Fitnes stručnjaci često preporučuju treninge snage koji ciljaju jednu mišićnu grupu odjednom, mijenjajući fokusne regione svakog dana. Ovo smanjuje rizik od povreda tako što mišićima koje ste trenirali daje vremena da se oporave, ojačaju i odmore.
Trebalo bi da izvršite 10-15 ponavljanja u serijama od po tri za svaku mišićnu grupu. Pored toga, pojedinačne mišićne grupe treba vježbati dva do tri puta nedeljno. Štaviše, mijenjajte svoje treninge kako ne biste preopteretili iste mišiće dva puta zaredom. Primjeri treninga za različite mišićne grupe u treningu snage uključuju:
Standardni ili potpomognuti zgibovi
Biceps pregibi
Leg press
Čučnjevi ili ponovljena ustajanja iz sedećeg položaja na stolici
Triceps propadanja, povlačenja ili ekstenzije
Kada pacijent treba da počne sa vježbanjem?
Nakon dobijanja dijagnoze Parkinsonove bolesti (PB), ključno je što pre početi sa primjenom režima vježbanja. Značaj brzog djelovanja ne može se precijeniti. Naučna istraživanja naglašavaju značaj brzog početka fizičke aktivnosti kako bi se zaustavilo ili čak usporilo napredovanje ovog neurodegenerativnog poremećaja.
Vježbanje ne treba posmatrati samo kao preporučenu rutinu njege, već kao veoma važan element cjelokupnog plana liječenja nakon dijagnoze. Studije su pokazale da Parkinsonova bolest značajno utiče i na motoričke funkcije, kao što su izazivanje tremora, ukočenosti i problema sa ravnotežom, kao i na nemotorne simptome poput poremećaja raspoloženja ili spavanja.
Međutim, upuštanje u rutinu vježbanja bez vođstva može dovesti do nepotrebnog naprezanja ili povrede. Ako niste sigurni koje vježbe se smatraju korisnim ili pogodnim za vas kao pacijenta sa Parkinsonovom bolešću, neophodno je da potražite stručni savet.
Preporučuje se konsultacija sa zdravstvenim radnikom, posebno sa vašim ljekarom opšte prakse ili specijalizovanim fizioterapeutom. Njihovo vođstvo će vas usmjeriti ka aktivnostima prilagođenim vašim fizičkim sposobnostima i trenutnom stanju. Mogu vam predložiti specifične vježbe koje imaju za cilj upravljanje vašim simptomima i rješavanje individualnih izazova povezanih sa bolešću.
Saveti za vježbanje tokom liječenja Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest može u početku otežati vježbanje, ali postoje strategije da ga učine bezbjednijim i lakšim. Još važnije, kada započinjete novu fitnes rutinu, imajte na umu sledeće:
1. Konsultujte se sa svojim ljekarom
Razgovarajte o svim prednostima i mogućim rizicima sa svojim ljekarom prije nego što započnete bilo koji program vježbanja. Bez obzira da li samo šetate po komšiluku ili idete u teretanu nekoliko puta nedeljno, trebalo bi da obavestite svog ljekara o svojim planovima.
2. Počnite polako
Ako imate Parkinsonovu bolest, važno je početi polako i postepeno povećavati nivo aktivnosti. Ne možete očekivati da ćete preći sa sjedenja na kauču na trening kao maratonac za jedan dan. Ovo nije samo nerealno, već može biti i opasno za vaše tijelo ako imate Parkinsonovu bolest. Odmah prestanite ako osetite nesvjesticu, vrtoglavicu ili mučninu.
3. Imajte druga za vježbanje
Izaberite trenera koji zna kako da radi sa ljudima koji žive sa Parkinsonovom bolešću. Postoje fizički treneri posebno kvalifikovani za rad sa ljudima sa posebnim stanjima. Pronađite nekoga ko će vam pomoći da bezbjedno i efikasno izvodite svoje vježbe.
Takođe, vježbanje sa drugom osobom može povećati motivaciju i održati vašu koncentraciju. Potražite fitnes ili centre zajednice koji nude programe vježbanja za osobe sa Parkinsonovom bolešću.
4. Prilagodite se potrebama svog tijela
Nekim ljudima sa problemima ravnoteže potrebne su alternativne opcije vježbanja koje nude specijalizovani centri. Ako ne napredujete koliko biste želeli, nemojte se obeshrabriti. Uvek počnite skromno i nastavite dosljedno. Vremenom ćete postati jači i spremniji.
Zapamtite da slušate signale svog tijela i da se ne forsirate preko svojih granica. Kada se krećete svojim tempom i radite ono što smatrate ispravnim, počećete da vidite značajne rezultate.
Otključavanje mobilnosti: Najbolje vježbe za Parkinsonovu bolest
Život sa Parkinsonovom bolešću dolazi sa svojim jedinstvenim skupom izazova, ali uključivanje ciljanih vježbi u vašu rutinu može napraviti značajnu razliku u upravljanju simptomima i poboljšanju opšteg blagostanja. Istraživanja su dokazala da osobe sa Parkinsonovom bolešću mogu poboljšati svoju pokretljivost, ravnotežu i koordinaciju baveći se kombinacijom aerobnih vježbi, treninga snage i aktivnosti za poboljšanje fleksibilnosti. Aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla i plivanja doprinose kardiovaskularnom zdravlju, dok vježbe snage poput dizanja tegova i treninga otpora mogu pomoći u poboljšanju funkcije mišića. Pored toga, uključivanje vježbi fleksibilnosti poput joge ili tai čija promoviše bolji opseg pokreta i pomaže u održavanju ravnoteže. Konačno, konsultacije sa zdravstvenim radnikom ili fizioterapeutom mogu pomoći u prilagođavanju personalizovanog režima vježbanja kako bi se zadovoljile individualne potrebe i obezbedio bezbedan i efikasan pristup upravljanju simptomima Parkinsonove bolesti.
Zaključak
Prije nego što se prilagodite novoj fitnes rutini, konsultujte se sa stručnjakom kako biste saznali koja je vježba prava za vas.
Osobe sa Parkinsonovom bolešću mogu imati koristi od redovnog, strukturiranog vježbanja. Možete pronaći mnoge video snimke vježbi vezanih za Parkinsonovu bolest na mreži ili se prijaviti za čas u vašoj blizini.
