4 namirnice koje pozitivno utiču na ponašanje (i 5 namirnica koje treba izbjegavati)
Većina nas ima sreće da ima izbor, posebno kada je u pitanju hrana. Kada tehnički možemo da jedemo tortu kad god poželimo, teško je sebi reći „ne“. Može biti još teže reći svojoj djeci „ne“ – posebno ako imaju posebne potrebe. Želite da vaša djeca imaju sve što bi ikada mogla poželjeti više. Ali takođe želite da odrastu u najbolju verziju sebe, počevši danas. I, vjerovali ili ne, uspjeh počinje hranom jer postoji mnogo namirnica koje pozitivno utiču na ponašanje.
Ako vaše dijete često ima ispade bijesa ili ispade u ponašanju, a niste sigurni šta još da pokušate, razmislite o promjeni njegove ishrane. Evo 4 namirnice koje pozitivno utiču na ponašanje (i 5 namirnica koje treba izbjegavati).
Savjet: Ova hrana nije samo odlična za raspoloženje vašeg djeteta. Odlična je i za vaše! Pored toga, veoma je zdrava za njih i pomoći će u stabilizaciji nivoa hranjivih materija. Jedan od najboljih načina da navedete dijete da proba novu hranu jeste da je navedete da se igra dok je malo. Imajte na umu da može proći vrijeme dok dijete počne da uživa u nekim namirnicama, dok će druge biti trenutno hitovi!
1. Doručak
Stalno čujete da je doručak najvažniji obrok u danu, i to je istina. Doručak može pokrenuti vaš metabolizam. Nasuprot tome, preskakanje doručka može usporiti vaš metabolizam, uzrokujući da se osjećate tromo i sporo. Ankete pokazuju da približno 31 milion ljudi u Sjedinjenim Državama svakodnevno preskače doručak. Zbog toga se čini da mnoge vaše kolege i školski prijatelji vašeg djeteta sporo počinju.
Iako je doručak važan, još je važnije donositi zdrave odluke o tome šta vaše dijete jede za doručak. Mnoge žitarice u prodavnici imaju šarene kutije koje izgledaju tako privlačno. Ali kada pogledate njihove stvarne nutritivne vrijednosti u odnosu na nivo šećera, razmislite o tome da ih potpuno izbjegavate. Kriška ili dvije integralnog tosta za vlakna, tvrdo kuvana jaja za proteine, mlijeko za kalcijum i banane za kalijum su sve odlične opcije!
Ako vaše dijete ne toleriše laktozu, razmislite o bademovom ili kokosovom mlijeku. Obe ove „vrste mlijeka“ imaju nevjerovatne ukuse koje će vaše dijete voljeti. Ako pomiješate kokosovo mlijeko i čokoladni sirup bez šećera, dobićete napitak koji ima ukus kao čokoladna pločica.
2. Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline su malo složenije nego što mislite. Takođe su veoma važan dio zdrave ishrane. Jedan sastojak ribljeg ulja koji posebno pomaže kod ponašanja je eikozatetraeinoinska kiselina (EPA). Studije su pokazale da EPA može pomoći u stabilizaciji promjena raspoloženja, poboljšavajući koncentraciju, sposobnosti učenja i ponašanja kod djece sa ADHD. Ako primijetite da vaše dijete ne voli da jede masnu ribu, obratite se svom ljekaru. Možda će vam ljekar moći preporučiti efikasan dodatak ishrani. Takođe možete uključiti neke druge namirnice koje sadrže visok nivo omega-3 masnih kiselina u ukusnu hranu koja pozitivno utiče na ponašanje koje će vaše dijete jesti i u kojem će uživati.
Neke namirnice koje pozitivno utiču na ponašanje i imaju odgovarajuće omega-3 masne kiseline uključuju:
Masna riba
Jaja sa omega-3 masnim kiselinama
Orasi
Laneno sjeme
3. Magnezijum
Neka istraživanja ukazuju da djeca sa problemima u ponašanju ili pažnji mogu imati manjak magnezijuma. Redovno uzimanje ovog minerala tokom šest mjeseci može pomoći u poboljšanju ponašanja i raspona pažnje. Takođe može pomoći u poboljšanju produktivnosti, ukupnog obavljanja zadataka i smanjenju broja napravljenih grešaka. Da biste postigli najbolje rezultate, najbolje je koristiti suplement magnezijuma koji takođe zadrži vitamin B6.
Vitamin B6 može pomoći u apsorpciji magnezijuma i u nekoliko studija je utvrđeno da pomaže kod ADHD-a. Najbolje od svega je što je magnezijum bezbjedan dodatak ishrani. Najčešći neželjeni efekat prekomjerne količine magnezijuma je tečna stolica. Ona nestaje čim smanjite dozu.
Najbolja hrana koju možete jesti kako biste poboljšali unos magnezijuma uključuje:
Banane
Avokado
Maline
Orasi
Mahunarke
Zeleno povrće
4. Gvožđe
Neke studije ukazuju na to da postoji pozitivna korelacija između problema u ponašanju i nedostatka gvožđa. Zapravo, pokazalo se da nedostatak gvožđa kod djece mlađe od dvije godine ima trajne posledice po raspoloženje i ponašanje. Jedna francuska istraživačka studija je takođe otkrila da djeca sa ADHD-om i niskim nivoom gvožđa često pokazuju ozbiljne probleme u ponašanju. Srećom, povećanje konzumiranje hrane bogate gvožđem u ishrani vašeg djeteta može pomoći u ispravljanju ovoga.
Evo nekih namirnica koje pozitivno utiču na ponašanje i bogate su gvožđem:
Crna čokolada (Njam!)
Spanać
Suvo grožđe
Brokoli
Krompir
Leblebije
Kinoa
Hrana koju treba izbjegavati
Dodavanje gore navedenih namirnica, vitamina i minerala može značajno promijeniti ponašanje vašeg djeteta (i vaše!). Ali je takođe važno prepoznati namirnice koje su okidači za loše ponašanje i probleme sa pažnjom. Godinama su ljekari pretpostavljali da određene namirnice mogu negativno uticati na ADHD.
Prema studiji koju je sprovela klinika Majo, hrana nije odgovorna za nastanak ADHD-a. Umjesto toga, ono što su otkrili jeste da postoji nekoliko namirnica koje mogu pogoršati simptome ADHD-a. Istovremeno, neke namirnice mogu izazvati ponašanje slično onom koje se vidi kod djece sa ADHD-om.
Evo nekoliko namirnica koje treba IZBJEGAVATI, a koje mogu pomoći u poboljšanju ponašanja:
Vještačke boje za hranu
Široko je primijećeno da neka djeca mogu pokazati izmjenjeno ponašanje zbog konzumiranja vještački obojene hrane. Sintetičke boje koje se koriste u raznim namirnicama i pićima povezane su sa poremećajem pažnje u hiperaktivnosti (ADHD) kod djece. Česta konzumacija takve hrane može dovesti do hiperaktivnosti i nemira. To uključuje hranu poput bombona, jarko obojenih žitarica za doručak, želatina i obojenih pića.
Laktoza (u nekim slučajevima)
Netolerancija na laktozu može dovesti do promjene u ponašanju kod djece koja ne mogu pravilno da svare laktozu, što posledično stvara nelagodnost i iritaciju. Tipični simptomi uključuju nadimanje, bol u stomaku, dijareju, mučninu i u određenim slučajevima gasove, što može učiniti dijete razdražljivim i rasejanim. Hrana bogata laktozom uključuje mlijeko, sir, druge mliječne proizvode i mnoga gotova jela.
MSG
Mononatrijum glutamat (MSG) je aditiv za hranu koji se koristi za poboljšanje ukusa hrane. Međutim, ovaj pojačivač je poznat po tome što izaziva ono što je poznato kao „sindrom kineskog restorana“, čiji simptomi uključuju glavobolju, crvenilo, znojenje, utrnulost ili peckanje u licu i vratu i palpitacije srca. Iznenadni početak ovih simptoma može razumljivo izazvati rasejanost, frustraciju i anksioznost.
Vještački zaslađivači
Proizvodi poput aspartama, saharina, sukraloze i kalijum acesulfama, koji se često koriste za zamjenu šećera u dijetetskoj hrani i pićima, smatraju se vještačkim zaslađivačima. Oni ponekad mogu izazvati simptome glavobolje, alergija i gastrointestinalnih problema, što zauzvrat može uticati na raspoloženje i ponašanje djeteta. Posebno aspartam, koji je povezan sa neurološkim efektima, uključujući poremećaje raspoloženja, pa čak i moguće kognitivno oštećenje.
Određena gotova jela
Praktičnost gotovih jela je privlačna, ali ona često sadrži visok nivo soli, šećera, masti i raznih aditiva i konzervansa. Utvrđeno je da su aditivi u hrani, poput natrijum benzoata, koji se koriste za konzerviranje hrane, povezani sa povećanom hiperaktivnošću kod djece. Visok sadržaj šećera i masti takođe može izazvati probleme sa nivoom šećera u krvi, što dovodi do promjena raspoloženja, razdražljivosti i teškoćama sa koncentracijom.
Pored poboljšanja ishrane vašeg djeteta, možete razmotriti i upisivanje u fitness program. Vježbanje je takođe poznato po pozitivnom uticaju na ponašanje. Naši treneri u Disability Fitness centru su specializovani za rad sa klijentima sa ADHD-om, intelektualnih i fizičkim posebnim potrebama.
Uticaj ishrane na upravljanje problemima u ponašanju
Veza između ishrane i ponašanja je zanimljiv put za istraživanje, posebno kada se rješavaju problemi u ponašanju. Ishrana igra ključnu ulogu u uticaju na raspoloženje, kognitivne funkcije i opšte blagostanje. Dobro uravnotežena ishrana može značajno doprinjeti upravljanju i poboljšanju izazova u ponašanju. Evo detaljnijeg pogleda na to kako izbori u ishrani mogu pozitivno uticati na ponašanje:
1. Regulacija šećera u krvi:
Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi je ključno za upravljanje raspoloženjem i ponašanjem. Da biste to postigli, odlučite se za složenije ugljene hidrate poput integralnih žitarica, voća i povrća kako biste obezbijedili stalno oslobađanje energije. Štaviše, izbjegavanje slatkih grickalica i rafinisanih ugljenih hidrata može pomoći u sprečavanju skokova i padova energije, što može doprinjeti razdražljivosti i promjenama raspoloženja.
2. Omega-3 masne kiseline:
Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi, lanenom sjemenu i orasima, povezane su sa poboljšanom kognitivnom funkcijom i emocionalnim blagostanje. Uključivanje ovih izvora u ishranu može podržati bolju emocionalnu regulaciju i smanjiti impulsivnost.
3. Adekvatan unos proteina:
Proteini su neophodni za proizvodnju neurotransmitera koji utiču na raspoloženje i ponašanje. Obezbijedite dovoljan unos nemasnih proteina poput živine, ribe, pasulja i mahunarki kako biste podržali sintezu ovih važnih hemijskih glasnika.
4. Hrana bogata hranjivim materijama:
Ishrana bogata vitaminima i mineralima je ključna za opšte zdravlje mozga. Uključite raznovrsno voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke kako biste obezbijedili esencijalne hranjive materije poput vitamina B, cinka i magnezijuma. Ove hranjive materije doprinose pravilnoj kognitivnoj funkciji i emocionalnoj stabilnosti.
5.Hidratacija
Dehidratacija može uticati na raspoloženje i kognitivne funkcije. Adekvatna hidratacija je od vitalnog značaja za optimalno funkcionisanje mozga. Podstičite konzumiranje vode tokom dana i ograničite unos zaslađenih ili kofeinskih napitaka koji mogu doprinjeti energetskij fluktuacijama.
6. Uravnoteženi obroci i redovan raspored ishrane:
Uspostavljanje rutine sa uravnoteženim obrocima u redovnim intervalima pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi i obezbjeđuje predvidljivo okruženje. Dosledno vrijeme obroka doprinosi osjećaju sigurnosti i može pozitivno uticati na ponašanje.
7. Identifikujte potencijalne okudače:
U procesu rješavanja dijetetskih faktora koji utiču na ponašanje, neophodno je pratiti i identifikovati specifične namirnice koje mogu izazvati neželjene reakcije. Pored toga, neke osobe mogu biti osjetljive na određene aditive u hrani, konzervanse ili alergene, što utiče na ponašanje. Da biste sistematski pratile potencijalne korelacije između ishrane i ponašanja, vođene dnevnika ishrane pokazalo se kao neprocjenjiv alat.
8. Potražite stručno vođstvo:
Kada se razmatraju dijetetske intervencije za probleme u ponašanju, konsultacije sa zdravstvenim radnikom ili registrovanim dijetetičarem postaju od najveće važnosti. Štaviše, njihova stručnost im omogućava da procjene individualne potrebe u ishrani, identifikuju potencijalne nedostatke i ponude prilagođene preporuke za rješavanje specifičnih problema u ponašanju.
Odnos između ishrane i ponašanja
Uticaj hrane na ponašanje osoba sa poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) je predmet sve većeg interesovanja. Istraživanja ukazuju na vezu između ishrane i simptoma ADHD-a, pri čemu određena hrana utiče na kognitivne funkcije i ponašanje. Hrana sa visokim sadržajem šećera i prerađena hrana mogu doprinjeti povećanoj hiperaktivnosti i impulsivnosti, dok ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i esencijalnim hranjivim materijama pokazuje potencijala za pozitivne ishode. Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi kroz uravnotežene obroke i izbjegavanje potencijalnih alergena takođe bi moglo igrati ulogu u upravljanju simptomima ADHD-a. Iako se individualni odgovori razlikuju, razumijevanje složene interakcije između ishrane i ponašanja je ključno za razvoj personalizovanih strategija za podršku onima koji se nose sa ADHD-om.
