Razmatranja ishrane i načina života za zdrav mali mozak

Vaš mali mozak je mali, ali moćan dio vašeg mozga. Iako kompaktan, sadrži više neurona nego ostatak vašeg mozga zajedno! Ova gusta mreža neurona igra ključnu ulogu u koordinaciji pokreta, ravnoteže, praćenja pogleda, kognicije, emocija i učenja. U suštini, pomaže da sve u vašem mozgu i tijelu glatko funkcioniše zajedno.

Pošto je mali mozak toliko vitalan, održavanje njegovog zdravlja trebalo bi da bude prioritet tokom cijelog života. Hajde da istražimo ključne faktore ishrane i načina života koji utiču na funkciju malog mozga, na osnovu istraživanja dr Datisa Harazijana.

Gluten i cerebelarna ataksija: skrivena veza

Jedna od glavnih prijetnji po zdravlje malog mozga je gluten — posebno protein u pšenici koji se zove gliadin. Mnogi ljudi su upoznati sa celijakijom, gde gluten pokreće autoimuni odgovor, ali čak i oni bez celijakije mogu iskusiti neurološke efekte.

Dr Harazijan objašnjava da je glutenska ataksija imunološki posredovano stanje gde antitijela protiv gliadina pogrešno napadaju mali mozak. To može dovesti do upale, oštećenja Purkinjeovih ćelija (ključnih neurona u malom mozgu) i dugoročne degeneracije.

Studija citirana u njegovom istraživanju otkrila je da je među 10.000 upućenih neurologa:

  • 40% pacijenata sa neobjašnjivom ataksijom imalo antitela protiv gliadina.

  • 34% onih sa perifernom neuropatijom pokazalo je ista antitela.

  • Čak 17% zdravih davalaca krvi imalo je mjerljive imunološke reakcije na gliadin.

Ovo ukazuje na značajnu vezu između osetljivosti na gluten i neurološke disfunkcije. Ako vaše dijete ima problema sa ravnotežom, koordinacijom, učenjem ili ponašanjem, eliminisanje glutena može biti jednostavna, ali moćna intervencija.

Ključna pouka: Uklanjanje pšenice i glutena iz ishrane jedan je od najvažnijih koraka koje možete preduzeti za zdravlje malog mozga.

Hormoni štitne žlijezde: neophodni za funkciju mozga

Hormoni štitne žlijezde su ključni za rast, popravku i funkciju mozga. Oni regulišu:

  • Neurogenezu (formiranje novih moždanih ćelija)

  • Migraciju i povezanost neurona

  • Mijelinaciju (zaštitni omotač oko nerava)

Ako je funkcija štitne žlijezde previsoka (hipertireoza) ili preniska (hipotireoza), to može ometati zdravlje malog mozga i opštu funkciju mozga. Ako sumnjate na probleme sa štitnom žlijezdom, pravilno testiranje i liječenje su neophodni.

Ključna stvar: Podržavanje zdrave funkcije štitne žlijezde je ključno za razvoj mozga, zarastanje i dugoročno neurološko zdravlje.

Ravnoteža šećera u krvi i zdravlje mozga

Regulacija šećera u krvi je još jedan važan faktor u zdravlju malog mozga. Hronično visok nivo šećera u krvi (hiperglikemija) ili nizak nivo šećera u krvi (hipoglikemija) mogu doprineti oštećenju neurona.

Visok nivo šećera u krvi dovodi do hronične upale, koja šteti moždanim ćelijama.

Nizak nivo šećera u krvi lišava mozak energije koja mu je potrebna za funkcionisanje.

Prema istraživanju dr Harazijana, neravnoteža šećera u krvi povezana je sa degeneracijom malog mozga. Zato je praćenje i stabilizacija šećera u krvi neophodno.

Saveti za ishranu za ravnotežu šećera u krvi:

  • Izbjegavajte prerađene šećere i vještačke zaslađivače.

  • Eliminišite ili ograničite prerađenu hranu sa skrivenim šećerima (npr. mlijeko sa ukusom, žitarice).

  • Fokusirajte se na cijelu, organsku hranu sa zdravim mastima i proteinima.

  • Kad god je to moguće, birajte organsko meso životinja hranjenih travom.

Ključni zaključak: Stabilan nivo šećera u krvi pomaže u zaštiti funkcije malog mozga i opšteg zdravlja mozga.

Toksini koji oštećuju mali mozak

Mnogi toksini i ljekovi iz životne sredine mogu negativno uticati na mali mozak. Neki od najštetnijih uključuju:

Ljekovi na koje treba obratiti pažnju:

  • Antikonvulzivi

  • Hemoterapijski ljekovi (antineoplastika)

  • Litijumove soli

  • Amiodaron (lijek za srce)

Ako uzimate bilo koji od ovih ljekova, razgovarajte o potencijalnim neurološkim efektima sa svojim ljekarom.

Teški metali i toksini iz životne sredine

Najneurotoksičniji metali uključuju:

  • Živu

  • Olovo

  • Mangan

  • Aluminijum

  • Talijum

  • Germanijum

  • Uranijum

  • Vanadijum

Ostale hemikalije koje treba izbegavati:

  • Industrijski rastvarači

  • Ugljen-monoksid

  • Pesticidi i herbicidi

Kako smanjiti izloženost:

  • Jedite organsku hranu kad god je to moguće.

  • Izbjegavajte jaka hemijska sredstva za čišćenje.

  • Budite svesni šta stavljate u i na svoje tijelo.

Ključni zaključak: Smanjenje izloženosti toksinima pomaže u očuvanju zdravlja malog mozga i sprečava dugoročna neurološka oštećenja.

zaključak

Briga o malom mozgu ne odnosi se samo na kretanje i koordinaciju – ona utiče na vaše razmišljanje, emocije i opšte blagostanje. Jednostavne promjene poput eliminisanja glutena, podržavanja funkcije štitne žlijezde, stabilizacije šećera u krvi i smanjenja izloženosti toksinima mogu imati dubok uticaj na zdravlje vašeg mozga.

Ove strategije su napravile ogromnu razliku u mom zdravlju i u životima mojih pacijenata. Donošenjem informisanih odluka možete zaštititi i optimizovati funkciju svog mozga godinama koje dolaze!

Previous
Previous

Promijenite okruženje svog djeteta da biste promijenili život svog djeteta: 1. dio

Next
Next

Poboljšanje impulsivnog ponašanja kod djece sa ADHD-om